Januar 23, 2017

Primjedbe i sugestije USSCG na Nacrt programa ekonomskih reformi za Crnu Goru za period 2017 - 2019

Ključna primjedba USSCG je što su mjere fiskalne konsolidacije predviđene Nacrtom programa uglavnom bazirane na smanjenju zarada zaposlenih (umanjenje minulog rada, produžavanje važenja kriznog poreza za tri godine) i na smanjenju socijalnih davanja (umanjenje naknada po osnovu rođenja troje i više djece i prolongiranja prava na dječiji dodatak). Na taj način teret budžetske krize se, po ko zna koji put, rješava na teret zaposlenih i građana/ki, koji ni na koji način ne mogu biti odgovorni za budžetski deficit i rast javnog duga. Predložene mjere doprinijeće dodatnom urušavanju njihovog i onako lošeg materijalnog položaja i povećanju jaza između šačice enormno bogatih i privilegovanih pojedinaca i većine crnogorskih građana/ki, što će dodatno podići socijalne tenzije.

Napominjemo da je USSCG, kao odgovoran socijalni partner, zainteresovana i spremna da pruži doprinos u očuvanju stabilnosti budžeta i smanjenju javnog duga. Međutim, mi smatramo da je mjere fiskalne konsolidacije trebalo bazirati zahvatanjem od onih koji imaju i koji su svih ovih godina tranzicije bili pošteđeni i privilegovani. Zato USSCG predlaže da se u Nacrtu programa gore navedene mjere fiskalne konsolidacije zamijene sledećim mjerama:
- povećanje poreza na dobit (Naš porez na dobit je trenutno najniži u Evropi i postoji dovoljan prostor za povećanje. Na drugoj strani, nizak porez na dobit nije efektuirao očekivanim privlačenjem investicija, pogotovu ne kvalitetnih investicija kojima porez na dobit nije od presudnog značaja za investiranje u jednu zemlju.);
- uvesti porez za pravna lica i preduzetnike na finansijske transakcije koje prelaze određeni limit (Ova mjera je već odavno zastupljena u brojnim evropskim zemljama i značajno doprinosi punjenju budžeta.);
- zaustaviti dalji rast poreskog duga (U periodu od 2013. godine do danas poreski dug je prosječno rastao 120.000.000€ na godišnjem nivou. To znači da bi samo sprječavanjem nastajanja novog poreskog duga u 2017. godini u budžet očekivano prihodovali najmanje 120.000.000€.);
- ukinuti poreske i druge olakšice povlašćenim kompanijama, tim prije što mnoge od njih ostavljaju prostor za manipulacije na štetu budžeta (Ovo se odnosi na olakšice kao što su oslobađanje od poreza i doprinosa, smanjenje cijene goriva, smanjenje stope PDV-a…);
- uvođenje u legalan radni odnos lica koji rade “na crno” (Prema nezvaničnim podacima, kojima se već godinama barata i na nivou zvaničnih institucija, u našoj državi “na crno” radi cca 40.000 lica. Potrebna je konkretna, a ne deklarativna, aktivnost kako bi se dio ove populacije doveo u legalan radni odnos, za što je potrebna jedna posvećena i dobro osmišljena sveobuhvatna akcija na nivou državnih organa. Osim punjenja budžeta, benefiti za društvo bi bili veliki i višestruki, kao što je npr. eliminisanje nelojalne konkurencije društveno odgovornim kompanijama i preduzetnicima koji poštuju svoje zakonske obaveze prema društvu.);
- domaćinski trošiti budžetska sredstva, što podrazumijeva drastično sankcionisanje svakog neodgovornog i nezakonitog postupanja u upravljanju budžetskim sredstvima (Činjenica je da se po ovom osnovu na godišnjem nivou iz budžeta odliva desetine miliona eura na troškove koji nastaju kao posljedica pogrešnih odluka nadležnih.);
- uvesti porez na luksuz (oporezivanje viška stambenog prostora, skupih automobila, jahti…);
- efikasnije otkrivati i konfiskovati nezakonito stečenu imovinu;
- ukinuti privilegiju javnih funkcionera da godinu dana, odnosno tri godine ukoliko im je toliko preostalo do penzije, primaju naknade zarada iz budžeta (Ovaj institut neopravdano dovodi, inače privilegovane, pojedince u povlašćeni položaj u odnosu na sve druge državne službenike i namještenike, a istovremeno ostavlja i veliki prostor za manipulacije na štetu budžeta.).

Pored navedenog, USSCG se posebno ne slaže sa zaključcima iz poglavlja 4.3.7 "Zapošljavanje i tržište rada". Naime, kako je u samoj dijagnozi ovog poglavlja istaknuto, tržište rada karakteriše niska stopa zaposlenosti, visoka neaktivnost radne snage i dugoročna nezaposlenost. Ovo poglavlje kao mogućnost za rješavanje ovih problema, na žalost, ne predviđa kreiranje novih radnih mjesta, niti dosledno poštovanje propisa iz radnih odnosa, već kao uzrok ovakvom stanju prepoznaje isključivo Zakon o radu koji se, potpuno neutemeljeno, smatra najvećom barijerom za stvaranje fleksibilnosti na tržištu rada. Pod pojmom fleksibilnosti uvijek se misli na mogućnost lakog otpuštanja zaposlenih od strane poslodavaca. Pri tom, kreator Nacrta programa prenabjegava činjenicu da je ugovor o radu na određeno vrijeme u praksi postao pravilo, a ne izuzetak kako je to Zakonom o radu propisano, o čemu svjedoči procenat zaključenih ugovora o radu na određeno vrijeme. Osim toga, Zakon o radu poznaje i institut Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih koji je jedan od najčešćše zloupotrebljavnih instituta radnog prava i koji, kao takav, daje mogućnost poslodavcima da izbjegnu zapošljavanje na neodređeno vrijeme, i to na onim radnim mjestima koja su sistematizovana i za kojima postoji konstantna potreba. Sa druge strane, Zakon o radu i Opšti kolektivni ugovor prepoznaju 19 situacija u kojima poslodavac može otkazati ugovor o radu, od čega u 8 slučajeva bez potrebe poštovanja otkaznog roka, dok u 5 slučajeva bez obaveze sprovođenja disciplinskog postupka. Posebno treba naglasiti činjenicu, da u veoma pojednostavljenoj proceduri, poslodavac može zaposlenom otkazati ugovor o radu po osnovu tehnološkog ili ekonomskog viška uz obavezu isplate, najčešće, simbolične otpremnine. Takođe, kada je u pitanju prvo zaposlenje, pripravnički staž ne ulazi u vremensko ograničenje koje važi za zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme čime se dodatno produžava rok za angažovanje tog zaposlenog na određeno vrijeme za šest, odnosno devet mjeseci. Zabrinjava i činjenica da kreatori Nacrta programa niti jednom riječju ne komentarišu pojam fleksibilizacije kroz sigurnost zaposlenih na tržištu rada (tzv. fleks-sigurnost), odnosno ne analiziraju položaj zaposlenih, angažovanih po osnovu nestabilnih ugovora o radu, koji su najčešće uskraćeni za mnoga prava s obzirom da su u podređenom položaju kod poslodavca.

USSCG već godinama predlaže Vladi da kroz svoju ekonomsku politiku u praksi implementira navedene mjere, ali do danas nijedna od navedenh mjera nije primijenjena. Ujedno, ne možemo a da ne primijetimo da se i ova javna rasprava o Nacrtu programa ekonomskih reformi za Crnu Goru za period 2017 – 2019 održava post festum, nakon što su u Skupštini krajem prošle godine već usvojena pojedina zakonska rješenja radi implementacije nekih od predloženih mjera fiskalne konsolidacije, dok je Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet, na sjednici održanoj 18.01.2017.g., već usvojio Nacrt programa.

nazad